Iako se lastavice smatraju prvim vjesnicima proljeća, o lijepom vremenu i toplini zavisi kada će se lastavice doseliti u tople krajeve, odnosno pred jesen odseliti. Obzirom da su ptice selice, lastavice nastanjuju sve kontinente osim Antarktika, pa tako u ljetnim mjesecima žive i u našoj Banjaluci.

Lastavice su tako svile gnijezdo na balkonu naših apartmana kod recepcije.

Naime, prema starinskim vjerovanjima lastavice su donosile sreću dvorištima, odnosno porodicama kod kojih su se nastanjivale. Nekadašnje je seosko dvorište bilo nezamislivo bez lastavičjeg cvrkuta. S toplim vremenom u kasno proljeće lastavice bi savile svoja gnijezda uglavnom uz štale i privredne objekte, ispod stropa i uz zidove i grede, obzirom da su na tim mjestima kukcima i muhama, mogle bez problema prehranjivati svoju malu porodicu.

Lastavica pripada redu vrapčarki, u podred pjevica. Smatra se da potiču iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Tijelo im je vitko, leđa crna s plavkastim odsjajem, smeđe im je grlo i čelo, a trbuh bijeli, dok im je rep rašljast. Krila su im uska, kljun kratak, a grkljan mogu široko otvoriti te kukce hvataju u vazduhu. Obično lete brzinom 30-40 km na sat, ali mogu doseći i veću brzinu. Lastavica može doživjeti do pet godina.